Nošenje djeteta može vam pomoći da ispunite svoje ciljeve dojenja

Roditelji diljem svijeta intuitivno razumiju brojne prednosti koje donosi bliski fizički kontakt koji se postiže nošenjem bebe. Ipak, postoji samo nekoliko znanstvenih istraživanja koja ispituju utjecaj nošenja na zdravlje i razvoj djece. U suradnji s timom istraživača i zdravstvenih djelatnika s Project Concern Internationala, Sveučilišta u Kaliforniji Merced, Sveučilišta Teksas u Austinu te Sveučilišta u Oregonu, organizacija Nurturely objavila je rezultate istraživanja koje je proučavalo utjecaj nosiljki na ishode dojenja. Istraživanje objavljeno 30. lipnja u časopisu Pediatrics, novim znanstvenim dokazima doprinosi malom, ali rastućem broju istraživanja posvećenim otkrivanju prednosti nošenja za bebe i za roditelje. U nastavku pročitajte kako je davanje nosiljki trudnicama značajno poboljšalo ishode dojenja 6 mjeseci nakon poroda.

Istraživačko pitanje

Već je dobro poznato da kontakt koža-na-kožu uspostavljen neposredno nakon rođenja bebe, povećava šanse za uspostavu i produljuje trajanje dojenja. Manje je poznato olakšava li nošenje bebe prvih 6 mjeseci (bez izravnog kontakta koža na kožu) cijeli proces dojenja. Ima smisla da se određene prednosti kontakta kože-na-kožu prenose na nošenje, ali u to ne možemo biti u potpunosti sigurni zato što je provedeno samo nekoliko istraživanja o izravnom utjecaju nošenja na dojenje. Željeli smo testirati hoće li davanje nosiljki roditeljima prije rođenja bebe povećati vjerojatnost dojenja 6 mjeseci nakon poroda. Za potrebe ovog istraživanja, dojenje smo definirali kao izravno hranjenje na prsima i/ili hranjenje izdojenim majčinim mlijekom. Zanimalo nas je djelomično i isključivo dojenje te hranjene izdojenim majčinim mlijekom tijekom prvih 6 mjeseci (oba su klinički važni događaji, s obzirom na to da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo hranjenje majčinim mlijekom prvih 6 mjeseci), kao i učestalost izravnog hranjena na prsima.

 

 

Istraživanje uz sudjelovanje zajednice

Nurturely je intervenciju o nosiljkama proveo u suradnji s programom kućnih posjeta za trudnice i roditelje nakon poroda. U 30. tjednu trudnoće 50 roditelja dobilo je ergonomske nosiljke s uputama o tome kako ih koristiti te su ih potaknuli na što veće korištenje nosiljki sa svojom djecom. Ostalih 50 roditelja raspodijeljeno je u kontrolnu skupinu u kojoj su iste nosiljke zaprimili tek nakon 6 mjeseci od poroda (nakon što su prikupljeni svi podaci). Roditelji su nekoliko puta ispunjavali elektroničke ankete kako bi se dobili podaci o tome kako hrane svoju bebu. Sve metode korištene u ovom istraživanju – uključujući način na koji smo pružali edukaciju o nošenju beba te pitanja i format koji smo koristili za traženje odgovora sudionika na anketu – osmišljene su u suradnji s predstavnicima zajednice koja sudjeluje u programu kućnih posjeta kako bi se osiguralo da su metode kulturno-odgovorne i usmjerene na sudionike.

 

Što je to nasumično kontolirano istraživanje?

Važno je napomenuti kako je ovo nasumično kontolirano istraživanje, što je jedan od najrigoroznijih oblika znanstvenog pokusa. U ovoj vrsti eksperimentalnog istraživanja, istraživači nasumično odabiru ljude koji se izlažu eksperimentu (u ovom slučaju, nošenje beba bio je eksperiment) i ljude koji će biti u kontrolnoj skupini. Generiranjem nasumičnih brojeva ili drugih metoda za slučajan odabir tko će biti u eksperimentalnoj, a tko u kontrolnoj skupini sprječava utjecaj subjektivnih čimbenika na rezultat. Mnoge korelacijske studije pokazale su da je veća vjerojatnost da će roditelji koji koriste nosiljke dulje hraniti bebu majčinim mlijekom, ali ta istraživanja ne isključuju vjerojatnost da su uvjerenja koja motiviraju roditelje da nose bebu, ista ona koja ih motiviraju da doje. Također, postoje velike nejednakosti u tome tko ima pristup nosiljci i podršci za dojenje, što često znači da samo roditelji s financijskom stabilnošću mogu dobiti potrebnu podršku za dojenje, a to su ujedno i roditelji koji si mogu priuštiti provođenje vremena u bliskom kontaktu sa svojom bebom.

 

Je li nošenje utjecalo na dojenje?

Roditelji u eksperimentalnoj skupini imali su veću vjerojatnost da će dojiti ili hraniti izdojenim majčinim mlijekom nakon 6 mjeseci (68%) od roditelja u kontrolnoj skupini (40%). Nije pronađena statistička značajna razlika u isključivom dojenju, iako je više roditelja isključivo dojilo u eksperimentalnoj skupini (49%) nego u kontrolnoj skupni (26%). Također, nije vidljiv učinak intervencije na učestalost izravnog dojenja, ali predviđamo da je veličina uzorka od samo 100 sudionika bila premala da bi se mogao otkriti taj učinak. Iako je dojenje vrlo složeno i postoje brojni čimbenici koji dovode do duljeg dojenja kod nekih roditelja, slučajan odabir ispitanika omogućio nam je da isključimo subjektivne čimbenike. S pouzdanošću možemo reći da je dobivanje nosiljke tijekom trudnoće povećalo vjerojatnost dojenja prvih šest mjeseci nakon poroda. Nurturely će nastaviti ovaj niz istraživanja, ali čak i ovo malo istraživanje ima uzbudljive implikacije za oblikovanje budućnosti programa dojenja i zaštite dojenja. Pratite sljedeće objave u ovoj seriji u kojima ćemo govoriti o tome što je potaklo Nurturely na ovo istraživanje, o kulturnim korijenima nošenja dojenčadi, potencijalnim razlozima zbog kojih nošenje bebe povećava dojenje te kliničkim i političkim implikacijama ovog rada.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_video link=”https://www.youtube.com/watch?v=Z7pJE3GWmLE” title=”Kako dojiti u nosiljki?”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][/vc_column][/vc_row]